Procjena Europskih snaga solidarnosti: izazovi, iskustva i preporuke
Fokusirajući se na iskustva dionika, izazove i preporuke za poboljšanje provedeno je istraživanje o programu Europske snage solidarnosti koje je identificiralo ključne karakteristike i izazove programa te prostor za unaprjeđenje. Ključne preporuke između ostalog uključuju povećanje iznosa financiranja, bolje IT alate, smanjenje birokratskih prepreka te strategije promocije utemeljene na dokazima. Transnacionalni tim proveo je kvalitativno istraživanje RAY Monitoring o Europskim snagama solidarnosti (RAY SOC) čiji rezultati pružaju sveobuhvatnu procjenu Europskih snaga solidarnosti (ESS), usredotočujući se na iskustva dionika, identificirane izazove i preporuke za poboljšanje. Istraživanje obuhvaća razdoblje od pet godina (od 2018. do 2022.), ispitujući provedbu programa, učinak i odgovor na društveno-političke promjene. Ključna područja analize uključuju percepcije dionika, izazove uključivosti, strukturalne i konceptualne aspekte i učinke pandemije COVID-19. Istraživačko izvješće završava preporukama za povećanje učinkovitosti programa i poticanje njegovog kontinuiranog poboljšanja.
Europske snage solidarnosti (ESS) otkad su pokrenute 2018. godine pokazale su se kao obećavajuća inicijativa za mladu europsku populaciju kojoj nudi mogućnosti da kroz volontiranje i rad za opće dobro stječe neprocjenjivo iskustvo i vještine.
Ispitanici su pozitivno ocijenili programske pravce i aktivnosti naročito zbog njihove raznolikosti i potencijala za privlačenje većeg broja korisnika od, primjerice, programa Erasmus+. Tvrdi se kako bi se više organizacija mladih ljudi moglo pronaći svoje interese unutar Europskih snaga solidarnosti. Konkretno, projekti solidarnosti dobili su vrlo pozitivne povratne informacije, jer su ocijenjeni kao gesta izražavanja povjerenja u europsku mladež i njihovo osnaživanje putem financiranja projekata koje vode mladi.
Karakteristike programa i izazovi
Solidarnost je identificirana kao ključna karakteristika programa, a dionici naglašavaju njezin potencijalni utjecaj na volontere, zajednice, organizacije i zemlje sudionice. Izazovi uključuju između ostalog poteškoće u dosezanju potencijalnih korisnika i različite perspektive o fokusu programa. Stoga se, između ostalog, preporučuje povećanje iznosa financiranja, poboljšanje IT alata, smanjenje birokratskih prepreka, stvaranje mreže među organizacijama koje sudjeluju i učinkovitije mehanizme povratnih informacija.
Preporuke za inkluzivniji karakter programa
Uključivanje mladih s manje mogućnosti primarna je značajka i izazov ovog programa, no kako bi ostvario svoj puni potencijal preporučuje se povećanje iznosa te fleksibilnije financiranje, bolja komunikacija o mogućnostima i ujednačavanje pravne prakse priznavanja volonterskog statusa.
Jačanje otpornosti programa
Nadalje, ovo izvješće govori o promjenama u strukturi i aktivnostima ESS-a, uključujući uvođenje volontiranja u području humanitarne pomoći te ukidanje pripravništva i zaposlenja (u trajanju od 3 do 12 mjeseci). Dionici koji su sudjelovali u ovom istraživanju među kojima su bili predstavnici nacionalnih agencija, krovnih i korisničkih organizacija te potpornih struktura, izrazili su optimizam za budućnost programa. Također su naglasili potrebu za stalnim unaprjeđenjem i razvojem Europskih snaga solidarnosti.
U istraživanju je istaknuto kako su pandemija COVID-19 i geopolitički događaji poput rata u Ukrajini značajno utjecali na značajke i provođenje programa. Kako bi program bio otporniji na vanjske izazove preporučeni su uvođenje boljih tehničkih alata, fleksibilnije financiranje i unaprjeđenje sustava podrške.
U zaključku ovog istraživačkog izvješća apelira se na aktivno rješavanje identificiranih izazova. Rezultati RAY Monitoring istraživanja vrijedan su izvor informacija za kreatore politika, administratore programa i dionike koji kontinuirano rade na uspješnom provođenju i razvoju Europskih snaga solidarnosti.
